Društvo mladih istraživača Bor
Četri decenije radoznalosti, spoznaje i stvaralaštva

Mišljenje gradjana o životnoj sredini

Ekološki klub Društva mladih istraživača iz Bora javio se na konkurs Ministarstva zdravlja i životne sredine – Uprave za životnu okolinu sa projektom “Projektne osnove učešća javnosti u donošenju lokalnih ekoloških akcionih programa”. Uprava je prihvatila i finansijski pomogla realizaciju ovog projekta.

U okviru projekta urađžna je anketa u cilju prikupljanja stavova građana o životnoj sredini, njihove procene stanja, utvrđivanja prioriteta, viziji kako treba da izgleda borska opŠtina posle 10 – 20 godina i spremnost da se građani uključe u ekološke programe, projekte i akcije.

U ovom i u sledećem broju biće objavljeni najznačajniji rezultati ankete.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja stavova građana Bora o životnoj sredini bio je da se utvrdi nivo, sadržaj i karakter ekološke svesti, odnosno saznanja i ponašanja građana koje će obezbediti potrebno učešće javnosti u realizaciji LEAP Bora. Ujedno cilj je i da se razvije metodologija istraživanja stavova građana, odnosno ankete građana kao sastavnog dela svakog LEAP, i to u sredini kao što je borska sa izraženim ekološkim problemima i diferenciranom ekološkom svešću građana.

Predmet istraživanja

Shodno formulisanom problemu i cilju istraživanja, koji su istraživanje stavova građana o ekološkim problemima smestili u okvire izrade i donošenja Lokalnog ekološkog akcionog plana opštine Bor, definisan je i predmet istraživanja kao utvrđivanje ocena, mišljenja i stavova građana o četiri grupe pitanja:

1. Ocene i mišljenja o tome koji su najvažniji ekološki problemi borske sredine, njihovi uzroci, izvori i posledice, uticaj na kvalitet života građana, mogućnosti i vremenski horizont rešavanja

2. Ocene i mišljenja o tome koje ekološke probleme i kako treba prioritetno rešavati i ko treba da bude nosilac rešavanja, iz kojih finansijskih izvora i dr.

3. Ocene i viđenja građana (vizija zajednice) u kom pravci treba razvijati opštinu Bor da bi se postigao veći kvalitet života – potreba za novom strategijom razvoja, koje privredne grane mogu biti nosioci razvoja, potrebe za prostornim i urbanističkim planovima, kvalitet šuma, vodosnabdevanja, zdravstvene zaštite, stanovanja, kulture

4. Ocene i stavove jesu li obezbeđeni i kako obezbediti osnovne preduslove za veće učešće javnosti u rešavanje ekoloških rpoblema, a pre svega informisanje građana (mediji i poverenje u njih, izvori ekoloških informacija, ekološki skupovi ), edukaciju, veću ulogu NVO, lično učešće građana, koje su dobre i loše strane uključivanja građana u donošenje odluka o životnoj sredini i dr.

Osnovne pretpostavke (Hipoteze)

Osnovne hipoteze, odnosno pretpostavke koje je trebalo utvrditi ispitivanjem stavova građana proističu iz nekih ranijih istraživanja javnog mnenja građana Bora, koja su se parcijalno odnosila i na ekološku problematiku, informisanje, obrazovanje i dr. kao i iz pilot ankete koja je urađena u pripremi. Hipoteze su postavljene prema pojedinim sadržajima predmeta istraživanja.

Generalna hipoteza je da postoji izražena ekološka svest građana o stanju i problemima životne sredine opštine Bor, ali diferencirana prema njihovim socijalnim obeležjima, kao osnovni uslov pored ostalih za veće učešće javnosti u realizaciji LEAP-a opštine Bor. Ovu hipotezu bi potvrdili svi oni stavovi građana koji pokazuju da oni mogu da ocene najvažnije ekološke probleme, da imaju jasan stav o prioritetima njihovog rešavanja, svoju viziju lokalne zajednice u budućnosti i da sagledavaju koji preduslovi su neophodni, odnosno već postoje da bi se ostvarilo veće učešće javnosti.

1. Prva posebna pretpostavka je da će ocene građana o stanju životne sredine u Boru kao i u nekim ranijim istraživanjima i pilot anketi biti vrlo kritične, da se ekološki problemi sagledavaju kao dugoročni, a da će se kao najvažniji ekološki problemi sagledavati pre svega oni koji su građanima najvidljiviji (vazduh, voda, zemljište i dr.) u skladu sa čime se ocenjuju i izvori, uzroci i posledice. Zdravlje ljudi, ekonomski i drugi socijalni aspekti sagledavaju se kao problemi tek na nivou neposrednih ličnih posledica.

2. Druga posebna pretpostavka je da viđenje prioriteta rešavanja ekoloških problema proističe iz prethodnih ocena njihovog značaja a da se viđenje načina rešavanja koncentriše na tehnološki nivo (nove tehnologije, tehnološki sistemi zaštite) dok je značaj ljudskih aktivnosti u drugom planu. Postoji različito gledanje građana kada se ocenjuje ko treba da budu glavni nosioci rešavanja ekoloških problema, iz kojih izvora treba da se finansira rešavanje ekoloških problema i ko se stvarno bavi ekologijom.

3. Treća posebna pretpostavka je da građani Bora imaju određenu viziju svoje budućnosti u smislu većeg kvaliteta života i razvoja nekih novih privrednih grana koje nisu toliko ekološki agresivne, ali da nemaju jasno viđenje perspektive rudarstva i metalurgije, te stoga očekuju utvrđivanje dugoročne strategije razvoja Bora koja će ove dileme razrešiti

4. Četvrta posebna pretpostavka, odnosno grupa pretpostavki odnosi se na uslove većeg učešća javnosti u rešavanje ekoloških problema. Pretpostavka je da i pored toga što je u opštini Bor razvijen sistem informisanja građani Bora nisu dovoljno informisani o problemima životne sredine, da veći značaj pridaju i veće poverenje imaju u elektronske medije, a da kao najznačajnije izvore informacija o ekologiji vide pre svega stručnjake. Takođe, građani Bora značaj informisanja vezuju i za to kakvo će ponašanje izazvati. Naredna pretpostavka je da građani uviđaju ulogu ekološke edukacije, ali da je njen značaj potisnut tehnologističkim pristupom rešavanju ekoloških problema. Pretpostavka je takođe da se uviđa značaj učešća građana u donošenju odluka o životnoj sredini ali da se još nedovoljno sagledava značaj i način ličnog dobrovoljnog rada građana u rešavanju problema životne sredine.

Pojedinačne pretpostavke odnose se na različite, odnosno diferencirane ocene i stavove građana u zavisnosti od njihovih socijalnih obeležja (pre svega mesto stanovanja – gradska ili seoska neselja, starost, obrazovni nivo i radni status) dok je pretpostavka da polna obeležja neće imati uticaja.

Instrument istraživanja

Kao osnovni instrument za realizaciju istraživanje stavova građana Bora izabrana je anketa s tim što je anketni upitnik urađen i realizovan više kao podsetnik za intervju. Anketni upitnik su popunjavali obučeni anketari a ne anketirani građani čime je obezbeđena veća sigurnost podataka. U svega nekoliko slučajeva primenjeno je kolektivno popunjavanje anketnog upitnika uz neposrednu kontrolu anketara, tako da se praktično radilo o kolektivnom intervjuisanju. Sadržaj ankete činilo je šest grupa pitanja, koja nisu uvek grupisana u zasebne baterije već je primenjena psihološka strategija rasporeda pitanja kako bi se izbegao zamor ispitanika. Prvu grupu činila su pitanja o socijalnom statusu ispitanika (starost, pol, školaska sprema, radni status, zanimanje i mesto stanovanja). Drugu grupu činila su pitanja o značaju pojedinih ekoloških prioblema, uzroka, izvora i posledica zagađenja životne sredine, očekivanja u kom vremenskom periodu će se izvori i posledice zagađenja sanirati i dr. Treću grupu činila su pitanja o prioritetima i načinu rešavanja ekoloških problema, iz kojih finasijskih izvora i ko treba da bude nosilac rešavanja a četvrtu grupu pitanja ona koja su se odnosiula na viziju zajednice u narednih desetak-dvadesetak godina. Peta grupa pitanja odnosila se na različite aspekte učešća javnosti u rešavanju ekoloških problema ( informisanje, edukacija, učešće u donošenju odluka i dr.). I na kraju, poslednja grupa pitanja odnosila se na spremnost ispitanika da dobrovoljno i lično učestvujiu i na koji način u rešavanju ekoloških problema.
Najveći broj pitanja zahtevao je rangiranja značaja davanjem ocena od 1 (najmanji značaj) do 5 (najveći značaj). Svako pitanja sadržalo je više od pet ponuđenih alternativa tako da su se ispitanici opredeljivali ne samo kojom ocenom da ocene značaj već i da li uopšte da nekoj alternativi pridaju značaj. Utvrđena je skala za rangiranje i izračunate su prosečne ocene za svaki odgovor na postavljena pitanja. Rangiranje je obavljeno po sledećim kriterijumima vrednosti prosečne ocene:

Od 0 do 1 – veoma malo značajno,
Od 1 do 2 – malo značajno,
Od 2 do 3 – srednje značajno,
Od 3 do 4 – značajno i
Od 4 do 5 – izuzetno značajno.

Jedan manji broj pitanja zahtevao je odgovore da ili ne ili biranje samo jedne ponuđene alternative a nekoliko pitanja ostavljeno je za otvoren odgovor ispitanika.

U pripremi istraživanja realizovana je pilot anketa koja je sadržala najvažnija pitanja o značaju ekoloških problema, prioritetima rešavanja, viziji zajednice i učešću javnosti. Na osnovu rezultata pilot anketa izvršena je konačna formulacija pitanja, utvrđen sadržaj i način realizacije glavne ankete.

Uzorak

Da bi se dobili reprezentativni podaci planirano je da se anketom obuhvati 2% odraslog stanovništva opštine Bor, odnosno 1000 ispitanika. Obzirom na polaznu pretpostavku da će socijalna obeležja ispitanika uticati na njihove ocene i stavove na većinu pitanja, u planiranju uzorka ankete primenjen je višeetapni uzorak u kombinaciji kvotnog i slučajnog izbora ispitanika. U prvoj etapi izabrana su naselja u gradu i selima koja reprezentuju opštinu u celini. Broj ispitanika u ovim stratumima određen je na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine korigovan sa brojem birača sa poslednjih izbora 2000. godine. U drugoj etapi određene su kvote ispitanika po ostalim socijalnim obeležjima. Kvote po polu i starosti određene su na osnovu popisa iz 1991. a po obrazovnom nivou po korigovanim podacima ranijih popisa. Kvote zaposlenih, penzionera i dr. određene su prema najnovijim podacima. U trećoj etapi anketari su birali ispitanike u kombinaciji slučajnog i namernog izbora tako da obezbede utvrđene kvote.

Kao poseban stratum u okviru ukupnog uzorka, sa 100 ispitanika – studenata i profesora, planiran je Tehnički fakultet u Boru na kome se školuju stručnjaci rudarstva i metalurgije, privrednih oblasti kojhe nejviše doprinose ekološkim problemima borske sredine.

Planirani broj anketiranih građena u realizaciji ankete je premašen ali je strožom logičkom kontrolom upitnika na kraju obrađeno ukupno 962 upitnika što predstavlja veoma visoku realizaciju od 96.2% planiranog uzorka. U gradu je anketiran 661 ispitanik ili 75.46% a na selu 202 odnosno 24,54% od ukupnog broja od 823 anketiranih građana u naseljima. Na Tehničkom fakultetu anketirano je ukupno 99 ispitanika (69 studenata i 30 nastavnog i ostalog zaposlenog osoblja).

1.Mišljenje građana o životnoj sredini

Razvoj opštine Bor bio je baziran na eksploataciji i preradi rude bakra. Grad je nastao zahvaljujući eksploataciji nalazišta bakra i ceo razvoj ovog kraja počivao je na ovom neobnovljivom prirodnom resursu. Osiromašena ruda bakra u ležištima, niska cena bakra na svetskom tržištu, zastarele tehnologije i zagađena životna sredina doveli su do velike proizvodno – ekonomske krize Rudarsko topioničarski basen Bor pa samim tim i celu opštinu Bor.

 Polazno pitanje u anketi o viziji zajednice bilo je: “Da li je opštini Bor potrebna nova strategija razvoja zajednice da bi se rešili brojni ekološki problemi?”

 Grafik 1: Mišljenja građana o potrebi definisanja nove strategije razvoja opštine Bor

Mišljenja građana o potrebi definisanja nove strategije razvoja opštine Bor

 Anketa je pokazala da preko 4/5 (82,43%) građana smatra da je za rešenje brojnih ekoloških problema neophodna nova strategija razvoja ovog kraja, 16,11% je neodlučno a samo 1,46% da nije potrebna.

 “Razvoj opštine Bor je moguć i bez daljeg razvoja rudarstva i metalurgije” bila je tvrdnja u anketi sa ciljem da proveri da li još uvek važi uvreženo mišljenje da bez eksploatacije rude bakra nema razvoja ovog kraja. Odgovori pokazuju gotovo ujednačenu podeljenost mišljenja: 33,06% smatra da je razvoj moguć i bez daljeg razvoja rudarstva i metalurgije, 34,2% da nije moguć a 32,74% se izjasnilo da ne zna.

 Grafik 2: Da li je razvoj opštine Bor moguć i bez daljeg razvoja rudarstva i metalurgije

Da li je razvoj opštine Bor moguć i bez daljeg razvoja rudarstva i metalurgije

 Pitanje: “Pored rudarstva i metalurgije u opštini Bor se mogu najuspešnije razvijati” ponudilo je odgovore o korišćenju obnovljivih prirodnih resursa. Građani smatraju da je turizam privredna grana koja ima velike perspektive i to ocenjuju sa prosečnom ocenom 3,20, odnosno da je ova privredna grana značajna za razvoj opštine. Na drugom mestu, sa prosečnom ocenom 2,59 je poljoprivreda, a na trećem šumarstvo i prerada drveta (prosečna ocena 2,48), odnosno da su ove privredne grane srednje značajne za razvoj.

 Grafik 3: Pored rudarstva i metalurgije šta se u opštini Bor može najuspešnije razvijati

Pored rudarstva i metalurgije šta se u opštini Bor može najuspešnije razvijati

 Strateške promene razvoja ovog kraja zahtevaju i nov pristup prostornom planiranju. Zato je postavljeno pitanje “Da li je opštini Bor potreban prostorni plan koji će utvrditi privredne zone, zone za poljoprivrednu proizvodnju, rekreaciju razvoj turizma i dr.?”.

 Grafik 4: Ocena potrebe za novim prostornim planom kojim će biti utvrđene privredne zone, zone za poljoprivrednu proizvodnju, rekreaciju, razvoj turizma isl:

Ocena potrebe za novim prostornim planom kojim će biti utvrđene privredne zone, zone za poljoprivrednu proizvodnju, rekreaciju, razvoj turizma isl:

Na pitanje “Da li je opštini Bor potreban novi prostorni plan?” građani su odgovorili potvrdno, odnosno, 84,41% smatra da je takav dokument neophodan , 14,24%, a samo 1,35% smatra da takav prostorni plan nije potreban.

Na pitanje šta mislite o urbanističkom planu čak 49,48% građana je odgovorilo da nije upoznato sa takvim planom, 22,66% da tamo gde je moguće treba izvršiti poboljšanja, 21,21% smatra da treba uraditi novi urbanistički plana a samo 6,65% misli da je postojeći plan dobar, iako konkretna izgradnja nije uvek bila po njemu.

Grafik 5: šta građani misle o urbanističkom planu

Ocena potrebe za novim prostornim planom kojim će biti utvrđene privredne zone, zone za poljoprivrednu proizvodnju, rekreaciju, razvoj turizma isl:

Razvoj turizma je moguć ako postoje prostori izuzetnih prirodnih odlika koji su zaštićeni. Građani su indefikovali prostore koje treba zaštiti i to:

 – gotovo 80% anketiranih smatra da treba zaštiti turistički afirmisane prostore u neposrednoj blizini grada kakvi su Borsko jezero i Brestovačka banja.

– 65 % misli da je potrebno zaštiti Zlotske pećine (prvenstveno se misli na Lazarevu pećinu) koja je uređena za turističke posete) očigledno iz razloga što ostale speleološke objekte ovog kraja ne poznaju ili uopšte nisu čuli za njih,

– oko 1/2 ispitanika predlaže zaštitu Dubašnice i Stola,

– oko 40% misli da je potrebno sačuvati planinske prostore u okolini (Južni Kučaj, Crni vrh, Mali i Veliki krš),

– oko 10% se zalaže za zaštitu i očuvanje celokupnog “zelenog prstena” koji okružuje Bor.

Ovo je bilo jedno od pitanja gde nisu ponuđeni odgovori već je bilo prepušteno građanima da daju sopstvene slobodne odgovore. Rezultati pokazuju da javnost nije u dovoljnoj meri upoznata sa prirodnim vrednostima svog neposrednog okruženja. Zato, pravilno procenjuju potrebu za zaštitom i očuvanjem ovih prostora,  prvenstveno onih koje poznaju i posećuju i koje koristi za odmor i rekreaciju (Borsko jezero i Brestovačka banja), ali ne poznaju vrednosti prostora očuvane prirode sa izuzetnim geomorfološkim oblicima reljefa i biološkom raznovrsnošću.

Takođe, razvoj turizma zahteva i sačuvano kulturno nasleđe. Da bi ono bili sačuvano, po oceni ispitanika prvo treba: formirati nove organizacije koje se bave kulturom (ocena 2,78), zatim, organizovati festivale i smotre kulture (2,59), organizovati književne, likovne i vajarske kolonije (2,21). Potrebu za očuvanjem nepokretnih kulturnih dobara ocenili su veoma nisko: renovirati stare zgrade u gradu 2,02 i izgraditi etno – selo i etno – park 1,96. Odnosno, organizacione forme afirmacije kulturnog stvaralaštva, ocenjuju kao srednje značjne za očuvanje kulturnog nasleđa.

Grafik 6: šta treba učiniti da bi se očuvalo kulturno nasleđe

Šta treba učiniti da bi se očuvalo kulturno nasleđe

Grupa pitanja bila je posvećena socijalnoj viziji zajednice.

Ispitanici smatraju (87,42%) da je potrebno izgraditi stambene prostore za stare i hendikepirane, što Boru i nedostaje.

Grafik 7: Ocena potreba za stambenim prostorom za stare i hendikepirane

Ocena potreba za stambenim prostorom za stare i hendikepirane

Koji su programi mladima najpotrebniji bilo je pitanje kojim se želelo proceniti mišljenje građana o potrebama mlade generacije. Vaspitanje za zdrav život je prioritet po mišljenju ispitanika sa ocenom 3, tj. ovo je po oceni ispitanika najznačajnija potreba rangirana kao srednje značjana. Potreba za programima za masovno bavljenje sportom ocenjeno je sa 2,82, a programi boravka u prirodi sa 2,78, dok su programi dobrovoljnih akcija na uređenju prostora opštine ocenjeni sa 2,14. Ove tri grupe potreba građani su svrstali u red srednje značajnih.

Grafik 8: Rangiranje prioritetnih programa za mlade kojim će biti popunjeno njihovo slobodno vreme

Rangiranje prioritetnih programa za mlade kojim će biti popunjeno njihovo slobodno vreme

Posebno pitanje bilo je posvećeno zdravstvenim problemima i problemima u zdravstvu. Građani ocenjuju da zajednica pre svega treba da povede vše računa o bolestima dece što ocenjuju kao prioritet od izuzetnog značaja (ocena 4,20). Na drugom mestu stavljen je problem prerane invalidnosti zaposlenih, kao prioritet srednjeg značaja (2,67). U odnosu na ova dva problema vezana za zdravstveno stanje populacije, niže se vrednuju problemi u zdravstvu: problem nedostatka opreme u zdravstvenom centru i bolnici ocenjen je sa 2,30, nedostatak lekova sa 1,94, a potreba da se bolnica iz ekološki najugroženiijeg dela grada preseli na nezagađeno područje ocenjena je sa 1,60. Potrteba za razvojem novih službi u medicinskom centru se nalazi na dnu liste prioriteta sa ocenom 0,87.

Grafik 9: Ocena prioritetnih potreba za rešavanje zdravstvenih problema i problema u zdravstvu

Ocena prioritetnih potreba za rešavanje zdravstvenih problema i problema u zdravstvu

 

2. Procena stanja:

            Od ispitanika je zatraženo da procene kakav će nivo zagađenja životne sredine Bora i okoline biti za pet godina. Da će stanje biti nepromenjeno smatra 35,97% ispitanika.  Optimistički odgovor da će zagađenje biti manje dalo je 20,79%, a pesimistički da će biti veće 11,43% anketiranih, dok 31,81% ne može da proceni.

Grafik 1: Ocena stanja životne sredine za 5 godina

Ocena stanja životne sredine za 5 godina

            Jedan od osnovinh ciljeva anketa za LEAP je utvrđivanje mišljenja javnosti o tome koji su najznačajniji ekološki problemi. U prvih 5 Najznačajnijih problema 98,95% anketiranih je uvrstilo zagađenje vazduha. Dakle, na prvom mestu su istakli problem zagađenja vazduha a ocena je veom visoka – 4,15, tj. zagađenje vazduha je ocenjeno kao izuzetno značajan problem. Na drugom mestu je zagađenje voda, ocena 2,95, na trećem zagađenje zemljišta – 2,51, na  četvrtom, zdravlje ljudi 2,15, (ova tri problema svrstavaju se u grupu srednje značajnih), na petom zagađenje životnih namirnica – 1,49 a na šestom uništavanje biljnog i životinjskog sveta – 1,44, tj. oni pripadaju grupi od malog značajnih problema.

Grafik 2: Rangiranje najznačajnijih ekoloških problema

Rangiranje najznačajnijih ekoloških problema

            Na prvom mestu najznačajnijih izvora zagađenja građani su prepoznali objekte metalurgije i bazne hemije (ocena 3,84) koji i jesu najveći zagađivači vazduha. Na drugom mestu, sa ocenom 3,15 su objekti rudarstva, tj, rudarstvo i metalurgiju svrstavaju grupu značjnih izvora zagađenja a na trećem flotacijska jalovišta, ocena 2,61 – srednje značajni izvor zagađenja. Ostale izvore zagađenja ispitanici su rangirali niskim ocenama.

Grafik 3: Rangiranje značaja izvora zagađenja

Rangiranje značaja izvora zagađenja

            Sanacija izvora zagađenja, po iskazanom mišljenju, ne može biti u kratkom periodu, pokazuju odgovori. Samo 3,33% smatra da je to moguće uraditi u roku od jedne godine, 5,82% da je to moguće učiniti za 3 godine a 17,05% do 5 godina. Čak 44,07% ispitanih misli da je potreban period za sanaciju izvora zagađenja duži od 5 godina, dok je pesimistički raspoleženih (onih koji misle da to nikad neće biti učinjeno) 29,73%.

Grafik 4: Procena vremena potrebnog za sanaciju
izvora zagađenja

Procena vremena potrebnog za sanaciju izvora zagađenja

            Tehnološko – tehničke aspekte građani prepoznaju kao najznačajniji uzrok zagađenja životne sredine. Na prvom mestu uzroka su zastarele tenologije i zastarela tehnološka oprema sa ocenom 3,67, tj. tehnološko tehnički aspekti su svrstani u graupu značjnih prioriteta. Ljudske faktore ispitanici ubrajaju u srednje značajnije uzroke zagađenja. Tako je, na drugom mestu uzroka nepravilno vođenje tehnološkog procesa 2,49, na trećem neredovno održavanje tehnološke opreme, dok, na četvrtom nisko ekološko obrazovanje i ekološka svest – 1,72 pripada grupi malo značjnih. Sledeću grupu faktora, koji su takođe prepoznati kao malo značajni uzroci zagađenja, čine faktori vezani sa zakonodavstvo i sprovođenje propisa. Tako je na petom mestu rangirano nepridržavanje propisima i neodgovarajuća inspekcijska kontrola (1,48), na šestom nepostojanje odgovarajućih propisa o zaštiti životne sredine (1,13) a na sedmom nekonsekventnost u kaznenoj politici prema zagađivačima (0,95) pripada grupi veoma malo značajnih. Nisko su vrednovane sankcije međunarodne zajednice i bombardovanje NATO pakta, na osmom mestu, sa ocenom 0,73.

Grafik 5: Rangiranje najznačajnijih uzroka zagađenja

Rangiranje najznačajnijih uzroka zagađenja

            Ocenjujući posledice zagađenja životne sredine ispitanici na prvom mestu rangiraju bolesti ljudi – 3,59, na drugom uništenu prirodu 3,57, a ne treće mrtve reke 3,04, odnosno ove tri grupe posledica ocenjuju kao značjne.
            Sanacija posledica je dugoročan proces, pa tako 44,59% anketiranih misli da je to moguće učiniti u periodu koji mora biti duži od 5 godina, dok je 35,34% smatra da posledice neće nikad biti sanirane.

Grafik 6.: Rangiranje posledica zagađenja životne sredine

Rangiranje posledica zagađenja životne sredine

Grafik 7.: Procena vremena potrebnog za sanaciju posledica

Procena vremena potrebnog za sanaciju posledica

            Anketirani su imali mogućnost da iskažu kako zagađenje životne sredine neposredno utiče na njihov život i život njihovih porodica. Na prvom mestu je rangiran uticaj na zdravlje porodice sa ocenom 4,17 kao izuzetno značajno, a na drugom zdravlje budućih generacija – 3,56, kao značajno. Znatno niže su vrednovani ekonomski uticaj – 1,89, udobnost življenja – 1,89, kao malo značjne posledice.

Grafik 8.: Procena značajnosti uticaja životne sredine na građane

Procena značajnosti uticaja životne sredine na građane

            Mišljenje građana je da se pitanjima zaštite životne sredine najviše bave nevladine organizacije – ocena 3,30, odnosno da je njihovo bavljenje značajno. Srednje značajnim, na drugom mestu, rangiraju stručne institucije (2,98), na trećem državne institucije i agencije (2,66), a zatim, kao malo značjne, slede opštinske službe i institucije, pa potom javna preduzeća. Nisko su rangirane, kao veoma malo značajne, škole (ocena 0,9), preduzeća zagađivači (0,88), sindikalne organizacije (0,46), dok su na poslednjem mestu političke partije sa ocenom 0,37.

Grafik 9: Mišljenja građana o tome ko se najviše bavi
pitanjima životne sredine

Mišljenja građana o tome ko se najviše bavi pitanjima životne sredine

 

3.Učešće građana i informisanje:

Sledeća grupa pitanja odnosila su se na informisanje i učešće građana u rešavanju ekoloških problema. 

Više od polovine građana (54,82%) nije zadovoljno informisanjem o stanju životne sredine, 42,62% je delimično zadavoljno a samo 2,49% je potpuno zadovoljno.  

Grafik 1: Ocena zadovoljstva građana
informacijama o životnoj sredini

Ocena zadovoljstva građana informacijama o životnoj sredini

Najznačajnije sredstvo informisanja o životnoj sredini je državna televizija koja je ocenjena sa 2,89, a na drugom i trećem mestu slede lokalni elektronski mediji: Radio Bor – 2,85 i Borska televizija – 2,81, dok je na četvrtom mestu državni radio sa ocenom 1,77. Da su elektronski mediji osnovni izvor informacija o životnoj sredini potvrđuje i peto mesto lokalnih privatnih radio stanica – 0,95. Štampa se znatno manje prati te je i rangirana na sledeći način: šesto mesto – dnevni listovi (0,94), a sedmo “Borske novine” (0,82), dok je na predposlednjem, devetom mestu list RTB-a “Kolektiv”. Strani elektronski mediji su rangirani na osmom mestu, sa ocenom 0,73.  

Grafik 2: Najznačajnija sredstva informisanja o životnoj sredini

Najznačajnija sredstva informisanja o životnoj sredini

Redosled medija kojima se najviše veruje je nešto drugačiji, iako i dalje prednost imaju elektronski mediji, pre svega televizija. Na prvom mestu je Borska televizija (2,7), na drugom državna televizija (2,67) a zatim slede radio stanice: Radio Bor – 2,54, državni radio 1,89, privatne lokalne radio stanice – 0,95. Štampa je rangirana na sledeći način: na šestom mestu su dnevni listovi (1,0), a na osmom i devetom lokalni listovi: “Borske novine” i “Kolektiv” sa istovetnom ocenom – 0,71, dok je na poslednjem mestu periodična štampa – 0,68. Strani mediji, koji su po značju rangirani na osmom mestu, po poverenju u informacije koje nude su na sedmom (ocena 0,77). Zanimljivo je da 155 anketiranih (11,95%) ne veruje ni jednom mediju.

Grafik 3: Poverenje u sredstva informisanja 

Poverenje u sredstva informisanja

 
 

Stručnjaci naučno stručnih institucija su izvori informacija kojima građani najviše veruju (3,94). Na drugom mestu poverenja su pojedinci, istaknute ličnosti, borci za zaštitu (2,77) a na trćem predstavnici nevladinih organizacija (2,09). Stepen poverenja u informacije koje daju inspektori ocenjen je sa 1,93 (četvrto mesto), a stručnjaci RTB-a 1,9 (šesto mesto). Građani više veruju prijateljima i komšijama (1,13) nego zaposlenima u opštinskoj upravi (0,98). Najmanje se veruje liderima političkih partija – ocena 0,4.

Grafik 4: Poverenje u izvore informisanja 

Poverenje u izvore informisanja

Ispitanici su procenjivali potrebu većeg učešća građana u donošenju odluka o zaštiti životne sredine. Njih 74,53% da je veće učešće potrebno, 22,35% je neopredeljeno a 3.12% smatra da takva potreba ne postoji.  

Grafik 5: Ocena o potrebi učešća građana u donošenju odluka o životnoj sredini  

Ocena o potrebi učešća građana u donošenju odluka o životnoj sredini

Procenjivane su i dobre i loše strane uključivanja javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini. 

Grafik 6: Ocena dobrih strana uključuvanja javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini 

Ocena dobrih strana uključuvanja javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini

Prema rezultatima ankete, dobre strane uključivanja javnosti: donose se bolje odluke (33,99% ispitanika), jača poverenje građana u ispravnost odluka (26,3%), građani se aktivno uključuju u realizaciju odluka (16,32%), postiže se kompromis koji će biti od koristi (15,59%) a da se time povećava nivo stručnosti tvrdi 5,41% anketiranih. Da uključivanje građana u donošenju odluka nema dobrih strana opredelilo se 1,98% anketiranih. 

Grafik 7: Ocena loših strana uključivanja javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini 

Ocena loših strana uključivanja javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini

Loše strane uključivanja građana u donošenju odluka, po iskazanim mišljenjima anketrinaih su: duže i teže donošenje odluka (smatra 26,51%) ispitanih, građani nisu spremni da realno procene objektivne potrebe – 14,55% i da postoje veliki troškovi takvog načina donošenja odluka smatra 8,52%. Da uključivanje građana u donošenju odluka o zaštiti životne sredine nema loših strana smatra oko polovina ispitanih. Od građana je zatraženo i njihovo mišljenje o ekološkim skupovima. Da su ekološki skupovi dobri ali da treba preduzeti konkretne mere misli 40,54% anketiranih, da su korisni budući da se građani pravovremeno informišu – 36,8%. Da skupovi gubljenje vremena jer nema nikakvih rezultata smatra 3,01%, za takve skupove nije čulo 13,2% anketiranih a za skupove nije zainteresovano 6,44%.

Grafik 8: Mišljenja građana o ekološkim skupovima 

Mišljenja građana o ekološkim skupovima

Na pitanje da li bi dobrovoljno radili da pomognu zajednici da se izbori sa ekološkim problemima 38,68% je odgovorilo da, 21% nije spremno da se uključi u takve aktivnost dok 40,64% je neodlučno. Ovakvi stavovi govore o tome da građani smatraju da probleme u životnoj sredini treba da rešava neko drugi. Još uvek se nedovoljno shvata značaj i način njihovog ličnog uključivanja.

Grafik 9: Spremnost građana da se uključe u ekološke programe 

Spremnost građana da se uključe u ekološke programe

Od 962 ispitanih 369 je izrazilo spremnost za lično angažovanje u rešavanju problema životne sredine. Od njih, spremnost da pruži pomoć u organizaciji akcija čišćenja i uređenje prostora izrazio je 201 ispitanik, odnosno 54% , 21% je spremno da razgovara se drugim ljudima o načinu rešavanja životne sredine i da ih animira za lično uključivanje, 12% misli da može da priprema različte informacije o tome kako pojedinci mogu da pomognu, 12% bi bilo spremno da telefonira, a 3% misli da može da pomogne zajednici pisanjem članaka u lokalnim novinama o problemima životne sredine.

Grafik 10: Kako bi se građani uključili u ekološke aktivnosti 

Spremnost građana da se uključe u ekološke programe